Crvena knjiga Hrvatske On-Line

 

 

Kako je projekt nastao?

 

Crvena knjiga On-Line Hrvatske je projekt Botaničkog zavoda, Prirodoslovno-matematičkog fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Proveden u suradnji s Fakultetom za elektrotehniku i računarstvo. Osnovne komponente izrađene su tijekom 2006. godine. Dogradnja je stalna.

 

 

Koja je mu je namjena?

 

Crvene liste (također crveni popisi, engl. Red List) i crvene knjige (engl. Red Data Books, Red Books) pripadaju našire primjenjivanim alatima u zaštiti biološke raznolikosti u svijetu. Te su publikacije nužni katalozi ugroženih svojta u kojima je svaka vrsta popraćena barem podatkom o kategoriji ili razini ugroženosti, a prema suvremenim zahtjevima i nizom pratećih informacija. Crvene liste i knjige na stručnoj i znanstvenoj podlozi pripremaju stručnjaci, uglavnom biolozi, specijalisti za pojedinu skupinu flore ili faune za koju je crvena lista ili knjiga i izrađena. Glavna je svrha crvenih lista ili knjiga da usmjere pozornost svekolike javnosti, NVO-a, stručnih, vladinih i drugih služba, na svojte koje se smatraju ugroženima, pa zahtijevaju određene programe zaštite ili drugu aktivnost kako bi se očuvale.

Noviji crveni popisi izrađeni za globalnu razinu od IUCN-a SSC-a (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources, Species Survival Commision) su Crveni popis ugroženih životinja iz 1996. (orig. 1996 IUCN Red List of Threatened Animals, Baillie et Groombridge 1996) i Crveni popis ugroženih biljaka iz 1997. (Kerry et Harriet 1998). Najnoviji Crveni popis ugroženih vrsta objavljen 28. rujna 2000. godine (orig. The 2000 IUCN Red List of Threatened Species) prvi put ujedinjuje floru i faunu u jedinstveni popis. Ovaj se popis obnavlja na godišnjoj osnovi, te je posljednji dostupan u obliku pretražive baze podataka pri IUCN-u.

Naslovnica Crvene knjige (2005)Do sada je u Europi objavljeno nešto više od 3700 crvenih popisa i crvenih knjiga (podatak s kraja 2004.), ograničenih obimom geografski, taksonomski ili na oba ova načina, pokrivajući ukupno 31 sistematsku skupinu, uz primjenu kako nacionalnih, tako i internacionalnih kriterija (Köppel 2002). Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske iz 1994. godine (ŠUGAR 1994) izrađena “s ciljem da stručnoj, ali i svekolikoj javnosti skrene pozornost na potrebu očuvanja biljnog svijeta” sadrži 226 svojte, s relativnim kartama rasprostranjenosti za svaku. Uzimajući u obzir relativno bogatstvo flore, u Hrvatskoj status ugroženosti ima 4,61% svojta, što je 4-5 puta manje nego u susjednim joj zemljama (NIKOLIĆ 2001). Rad na Popisu flore Hrvatske (NIKOLIĆ 1994, 1997, 2000) upozorio je na ugroženost 476 svojta, što je više nego dvostruko u usporedbi s prijašnjim popisom. Osim uočenih i zabilježenih promjena u kvalitativnom sastavu crvene liste, na to je utjecao i čimbenik vrijeme. Naime, postojeća Crvena knjiga objavljena je prije devet godina, a na njoj se dugo radilo (gotovo deset godina), što pojedine informacije čini starijima od 15 godina. Također, karte rasprostranjenosti, često osnovni element u procjeni ugroženosti, nisu izrađene prema odgovarajućim standardima. Napokon, svojte smatrane u nas ugroženima, označene su danas zamijenjenim IUCN kategorijama.

Tijekom perioda 2002-2005 trajala je izrada nove Crvene knjige vaskularne flore Hrvatske,  koja je objavljena 2005. godine.  Odmah po izdavanju ovog djela, a sukladno svjetskim trendovima, započela je priprema On-Line izdanja. Ovaj pristup zamjenjuje potrebu periodičnog tiskanja skupih knjiga, te duge razmake od jedne procjene ugroženosti do druge, te omogućuje da podaci o ovom aspektu flore budu stalno ažurni i lako dostupni. Djelatnici matične ustanove i drugih institucija, kao i članovi Hrvatskog botaničkod društva, a koji za to imaju prikladne ovlasti, mogu stalo dopunjavati postojeće podatke putem web sučelja Crvene knjige On-Line.

Metodologija procjene ugroženosti

 

Procjene ugroženosti flore obavljene za tiskano izdanje i koje se provode za On-Line verziju sukladne su IUCN kategorijama i kriterijima ver. 3.1 (koje su u cjelosti provedene, pdf datoteka, 932 kB), te dodatnim smjernicama za primjenu ovih kriterija na regionalnoj razini (Gudelines for Application of IUCN Red List Criteriaat Regional Levels). Svi su materijali diskutirani i u uvodnim djelovima tiskane Crvene knjige iz 2005. godine.  Za potrebe standardizacije pojedinih elemenata procjene korišteni su tzv. "Authority files", posebno za stanišne tipove u kojima pojedine svojte dolaze, glavne uzročnike ugroženosti, te za postojeće i predložene mjere zaštite. Svaka nova procjena, a za potrebe uklapanja u Crvenu knjigu On-Line, mora biti provedena u skladu s ovim smjernicama.

 

Što je zapravo napravljeno?

 

Razvoj baze podataka i web pretraživača se odvijao u nekoliko koraka:

  1. razvijen je novi modul u postojećoj Flora Croatica Database (FCD) namjenjen obradi podataka o uporabi bilja (ekonomska botanika s.l.), te je isti povezan s već postojećim podacima o vaskularnoj flori Hrvatske

  2. razvijeno je novo web sučelje koje sadrži glavne sastavnice za potrebe selektivnog pretraživanja ugroženih biljaka putem više kriterija istovremeno

  3. unešen je dio podataka sadržan u tiskanoj Crvenoj knjizi iz 2005. godine, a koji nije bio do tada sadržan u FCD-u

  4. provjerena je točnost podataka, dopunjena je fotodokumentacija

Unos svakog novog geokodiranog opažanja, herbarskog primjerka ili literaturnog navoda, automatski se odražava na karte rasprostranjenosti ugroženih vrsta, te mijenja i sadržaj Crvene knjige On-Line.

 

Način obrade pojedine svojte

Način obrade pojedine svojte, kao i redoslijed prikazivanja tipova informacija u On-Line verziju gotovo su u cjelosti podudarni s posljednjim tiskanim izdanjem Crvene knjige iz 2005-te.

Suradnici

Toni Nikolić Botanički zavod, Prirodoslovno-matematičkog fakultet, Sveučilište u Zagrebu koordinator projekta
Fertalj Krešimir Zavod za primjenjenu matematiku, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu programiranje i priprema FCD-a za prijem podataka
Milasinović Boris Zavod za primjenjenu matematiku, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu programiranje i prilagodba web sučelja
Špriovan Sunčana S2 web design web sučelja
vanjski suradnici   obrada i unos podataka

Održava: T. Nikolić; Posljednje promjene: 29.01.2007. U suradnji s: CARNet